| SADRŽAJ | |||||
| IZVODI | |||||
|
|
Najnovija modernizacija Jugoslovenskog aerotransporta (JAT-a)
počinje u godini sedamdesetog rođendana domaćeg vazdušnog
saobraćaja i pedesetog rođendana JAT-a. Završetkom kompletne
modernizacije JAT će pod svojim poslovnim sloganom: bezbednost,
tradicija, kvalitet, savremenost i profitabilnost dobiti realne
mogućnosti da realizuje svoj plan potpunog povratka na svetsko
vazdušno saobraćajno tržište i da u 21. vek uđe potpuno spreman
da zauzme mesto među najpoznatijim vazdušnim prevoznicima u
Evropi i svetu.
|
Pišu: F/E Predrag Živić, dipl.ing. prof. dr Branko Puharić, dipl.ing. |
|
|
Rađanje, razvoj i jačanje jugoslovenskog vazdušnog saobraćaja,
koji je 1997. godine proslavio dva velika jubileja, ne opisujemo
uobičajenim pitanjima kada i gde su osnovani i ko ih je osnovao.
Ovu šemu razbijamo nekim podacima koje su imale ove dve kompanije,
koje u suštini predstavljaju jednu kompaniju pod dva različita
imena.
|
Pišu: prof. dr Branko Puharić, dipl.ing. F/E Predrag Živić, dipl.ing. |
|
|
Nad nebom Velike Britanije, Nemačke, Italije i Španije danas leti
ukupno sedam prototipova novog evropskog lovačkog aviona EF 2000.
Iako on u sebi integriše najperspektivnije verifikovane vazduhoplovne
tehnologije i tehnološka dostignuća ljudske civilizacije, sudbina
ovog aviona je mnogo puta preispitivana i dovodena u pitanje.
|
Piše: mr Mato Silađić, dipl.ing. |
|
|
Više od pedeset godina konstruktorski biro Suhoj se bavi
projektovanjem i proizvodnjom borbenih, prvenstveno lovačkih i
jurišnih aviona. Najnoviji proizvod firme Suhoj avion Su-37 po
svojim letačkim i borbenim mogućnostima, a, takođe i po povoljnoj
ceni, će dominirati i u nekoliko narednih godina, jer operativna
upotreba zapadnih konkurenata će početi tek u prvim godinama
narednog stoleća.
|
Pišu: mr Milan Bajović, dipl.ing. mr Dušan Maoduš, dipl.ing. |
|
|
U novinskim člancima "stelt" avioni najčešće nose naziv nevidljivi
avioni. U suštini "nevidljivost" letelice zavisi od veštine
objedinjavanja mnoštva naprednih tehnologija, da bi se postiglo
korisno dejstvo protiv široke lepeze opasnosti uz prihvatljivu
degradaciju borbenih mogućnosti letelice. Ta veština objedinjavanja
tehnologija je ključni elemenat "stelta" i glavni razlog za veo
tajni kojim je "stelt" obavijen.
|
Pišu: mr Mato Silađic, dipl.ing. prof. dr Branko Puharić, dipl.ing. |
|
|
Senzacionalna vest da "Jugoslavija ulazi u proizvodnju nadzvučnog
borbenog aviona nove četvrte generacije" potiče iz perioda
osamdesetih godina kada se o novom jugoslovenskom avionu mnogo
pisalo i u našoj i u instranoj štampi. Čini se da je ova materija
potpuno pala u zaborav. Da li je to tako ili je to samo privid?
Imajući u vidu reakcije na mnogim predavanjima, promocijama i
kontakt-emisijama ne bi se moglo reći da je ovaj projekat, koji je
nosio naziv "NA", zaboravljen.
|
Piše: prof. dr Branko Puharić, dipl.ing. |
|
|
Polovinom 1923. godine ministarstvo vojske i mornarice raspisalo je
konkurs za izbor domaćih preduzeća kojima bi se poverila izrada
aviona. Prijavio se neočekivano veliki broj državnih i privatnih
firmi, što je još jedan prilog tezi da je još ranih dvadesetih
godina značaj vazduhoplovne industrije bio veoma ozbiljno shvaćen.
U oštroj konkurenciji ugovor su dobile dve male privatne firme:
"Ikarus" u Novom Sadu i "Rogožarski" u Beogradu.
|
Piše: dipl.ing. Goran Memon |
|
|
Šezdesetogodišnjica univerzitetske nastave iz vazduhoplovstva
na Beogradskom univerzitetu je proslavljena 1997. godine.
Beogradski univerzitet je jedino mesto gde se vazduhoplovstvo
izučava i gde se ono izučavalo u bivšoj Jugoslaviji, tako da je
ova godina istovremeno i jubilej izučavanja vazduhoplovstva u
našoj zemlji uopšte.
|
Piše: prof. dr Zlatko Petrović, dipl.ing. |
|
|
Samo godinu dana po završetku skolovanja, zbog ponosa, mladalačke
nesmotrenosti i neiskustva prekinuta je sjajna pilotska karijera
poručnika Daglasa Badera. Naime, 14. decembra 1931. godine na
aerodromu Vudlej civilni piloti su ga zamolili da im prikaže
akrobacije. Bader je odbio, ali je neko od prisutnih to
prokomentarisao na način koji mu je povredio ponos...
|
Piše: mr Zlatomir Grujić, pilot |
|
|
Piloti akro-grupe "Leteće zvezde" su mladi, ali veoma iskusni piloti -
dugogodišnji nastavnici letenja. Sve veće interesovanje sveta za
njihovo predstavljanje izvan granica SR Jugoslavije samo je potvrda,
da ono što rade čini vrhunsko umeće u letačkoj veštini i profesiji
koja povezuje i zbližava ljude, bez obzira na njihova državna i
druga opredeljenja.
|
Piše: Slobodan Nedeljković, pilot |
|
|
Vazduhoplovna medicina je preventivna medicinska specijalnost, koja
obuhvata zdravstvene aspekte delovanja ekofizioloških faktora
letenja - visinu i dinamičke faktore letenja, buku, vibracije, nagle
temperaturne promene i drugo. Procvat vazduhoplovne medicine u našoj
zemlji nastupa od 1945. godine formiranjem Vazduhoplovnomedicinskog
instituta (VMI) pri Komandi ratnog vazduhoplovstva (KRV) u Zemunu.
VMI čini sve, da svoju ulogu opravda na najbolji i najefikasniji način,
a najbolji pokazatelj rada je očuvana bezbednost letenja na zavidnom
nivou, uprkos svim negativnim okolnostima.
|
Pišu: dr Slobodan Rudnjanin, dr.sc.med. prof.dr Stojan Dželajlija, dr.sc.med. |
|
|
Paraglajding je jedan od ubedljivo najbrojnijih vazduhoplovnih
sportova u svetu, a i kod nas. U ovom broju i u narednim brojevima
našeg lista objavićemo više informacija, koje će paraglajding
približiti čitaocima i eventualne buduće zaljubljenike u ovaj
sport uputiti u najbliži klub, gde će moći da završe obuku i počnu
da se bave ovim predivnim sportom.
|
Piše: Vojislav Ivanovic, nastavnik pilota paraglajdera |
|
|
Na prvom delu internacionalnog takmičenja u Českoj jugoslovenska
reprezentacija je osvojila jednu zlatnu i jednu srebrnu medalju sa
svojim najmlađim takmičarem petnaestogodišnjim Ivanom Kolićem, koji
je osvojio prvo mesto u klasi F-1-G gumenjaci i drugo mesto u
klasi F-1-H jedrilice.
|
|
|
Aerodinamika je izuzetno kompleksna nauka, koja je svima koji se njom
bave, vrlo verovatno, u nekom trenutku zadala dosta muke, pa je njeno
vezivanje za termin "popularna" na prvi pogled neprikladno. Cilj serije
napisa pod ovim naslovom je da celu ovu problematiku prikaže na
mnogo prijemčiviji način, nego što je to uobičajeno. Ona je
namenjena pre svega onim mladim ljudima koji se tek spremaju da
zakorače u uzburkane, ali iznad svega izazovne i lepe vode
vazuhoplovstva
|
Piše: dr Ivan Kostić, dipl.ing. |
AEROmagazin-a Palmira Toljatija 5/I 11075 Novi Beograd Tel./Fax: +381 (11) 600-720; 670-927 |
sadržaj --- suhoj-37 --- rogožarski |
![]() |
|
Copyright ©1999: BB-Soft, Beograd Design StudioS |
|||