| Sadržaj | |||
| Izvodi | |||
|
|
|
Tekst i foto: Vladimir Hrkalović, pilot, novinar |
|||
Nastup naše akrobatske grupe "Leteće zvezde" i svetska premijera češkog
Albarosa L-159 na odlično organizovanoj vazduhoplovnoj manifestaciji aerodroma
Hradec Kralove praktično su bile jedina novina aeromitinga CIAF-98, po peti put
organizovanog u Češkoj Republici...
|
|||||
|
|
|
Tekst i fotografije: mr Dušan Maoduš. dipl.ing. |
|||
Farnborough, najpoznatiji vazduhoplovni gradić u svetu, početkom septembra meseca
ove godine je po 33. put bio domaćin velike vazduhoplovne manifestacije. Tačno pre
pedeset godina na ovoj lokaciji je održana prva smotra britanske vazduhoplovne industrije...
Tradicija Farnboroa je pobudila očekivanja, da će pedesetogodišnjica manifestacije
biti izuzetan spektakl, što je uostalom i sam organizator najavljivao obećanjem da će
ovo biti "najbolja izložba u poslednjih 10 godina".
|
|||||
|
|
|
Piše: mr Mato Siladić, dipl.ing. |
|||
Nakon četiri decenije eksploatacije, MiG-21 ulazi u novu "životnu" fazu svog
bivstvovanja. Stari vitez je odenuo novu odoru i oko "pojasa" zadenuo novo
svetlo oružje, na kojem mu zavide i mnogo mlađi suparnici. Mora se priznati, da je sjaj
elektronike i oružja zaista impresivan, ali se istovremeno mora i uvideti, da je u njemu
ostalo staro srce - motor R-13-300 ili R-25-300, a time i nepromenjene manevarske
karakteristike. Sigurno će se čitaocima odmah nametnuti pitanje: pa čemu onda modernizacija?
U daljem tekstu autor će nastojati da prikaže obe strane medalje, odnosno argumente
"za" modernizaciju i argumente "protiv" modernizacije.
|
|||||
|
|
|
Pišu: prof.dr Branko Puharić, dipl.ing. mr Mato Siladić, dipl.ing. |
|||
U Aeromagazinu broj 4. smo imali prilike da se upoznamo sa člankom Koliko košta
jedan vojni avion? . Kako i taj, tako i ovaj članak možemo smatrati nastavkom
tretiranja problematike iz oblasti "Integralni vazduhoplovni logistički sistem".
|
|||||
|
|
|
Piše: Veljko Vlahović, profesionalni pilot |
|||
Skoro će ponoć, ali su svi satovi podešeni na 07:30 po Griniču. U zatvorenom i
dobro čuvanom hangaru, zemaljska posada pomaže dvojici ljudi u narandžastim skafanderima,
da se popnu u mat crni avion deltastog oblika. Pilot preko tastature ukucava šifru za
signal koji pokreće motore. U početku avion emituje prigušen, cvileći zvuk, da bi se
ubrzo potom to pištanje pretvorilo u pravu grmljavinu. Iznenada, pojavljuje se bljesak
na uvodnicima i na izduvnim otvorima istovremeno, praćen bučnom eksplozijom koja se
razlegla preko isušenog jezera Groom...
|
|||||
|
|
|
Pišu: F/E Predrag Živić, dipl.ing. prof.dr Branko Puharić, dipl.ing. |
|||
Odlučili smo se za avion AIRBUS A319 iz familije aviona A320. U prošlom broju časopisa
"Aeromagazin" je ovom avionu data značajna pažnja. Objasnili smo, šta je uticaj
na ovakvu odluku. U konkurenciji dva najpoznatija svetska proizvođača, između kojih je
konkurentnost izuzetno velika - svaka odluka od dve moguće - je ispravna.
Ovog puta se više pažnje posvećuje pogonskoj grupi aviona AIRBUS A319. Međutim, prethodno
se daje kratak pregled najboljih kvaliteta aviona AIRBUS A319.
|
|||||
|
|
|
Piše: mr Aleksandar Petrović, Muzej nauke i tehnike SANU |
|||
... Leonardo je tako izveo teoriju o postojanju nematerijalne granice koja se proteže
na površini svih tela u dodiru sa vazduhom, zone koja jeste i istovremeno nije.
Upravo u tom prostoru se treba kretati, smatra on - kroz njega treba leteti,
do njega se treba podići, da bi se u sivoj "zoni između" naslutilo samo
kretanje prvog pokretača. Tek, ako to znamo, možemo da shvatimo, zašto je Leonardo
gradio mašine za letenje. To nije bilo letenje zbog letenja, oduševljenje tehničkim
mogućnostima, čista funkcionalnost modernog inženjera, već velika zamisao genija
koji traži smisao, princip, pravi razlog i skriveni izlaz. Leonardove mašine imaju
dubinu koju danas nije lako dokučiti, one su istovetne sa njegovom zamisli, sa njegovim
slikarstvom, sa njegovim rečima i životom. Njegove mašine za letenje su zapravo
sprave za let u neke druge dimenzije...
|
|||||
|
|
|
Piše: dr Zlatko Rendulić, dipl.ing. |
|||
Uspesi braće Wright su bili velika inspiracija za mladog Geoffrey de Havillanda,
koji 1908. godine napušta svoj rad u automobilskoj industriji i posvećuje se
vazduhoplovnim konstrukcijama. Već 1910. godine on projektuje motor za svoj prvi avion.
Kako je to bilo uobičajeno u to vreme, on je bio i pilot koji je prvi leteo na toj
svojoj kompletnoj vazduhoplovnoj konstrukciji od strukture do pogonske grupe.
|
|||||
|
|
|
Piše: Zlatomir Grujić |
|||
Prvi školovani vazduhoplovac, prvi pilot balona 1902. godine i prvi "aeronaut",
kako su ga u to doba nazivali bio je kapetan Kosta Miletić. Ko je on, kakav je njegov
životni put, zašto je tek zadnjih godina njegovo ime izvučeno iz zaborava?
|
|||||
|
|
|
Piše: Irena Krstić, dipl.ing. |
|||
Fly-by-wire (FBW - flaj-baj-wajer - električne komande leta) je američka fraza,
koja se odomaćila pre oko 15 do 20 godina i opisuje sisteme komandi leta, kod kojih se
prenos pilotovih komandi ili komandi autopilota vrši putem električnih signala do
odgovarajućih izvršnih mehanizama na upravljačkim površinama aviona. Električne komande
leta mogu da budu sa direktnim mehaničkim vezama ili bez njih. One predstavljaju najveći
pomak u automatizaciji upravljanja letom aviona...
|
|||||
|
|
|
Pišu: Marković Zoran, dipl.ing. Mijatović Miroslav, dipl.ing. |
|||
Nagli razvoj i usavršavanje savremenih letelica raznih tipova i namena i njihovih sistema
je počeo tokom pedesetih godina, a naročito se intenzivirao osamdesetih godina uvođenjem
u upotrebu novih materijala, vrhunskih tehnologija, elektronike i telekomunikacija. Tokom
svih kriznih godina posle II svetskog rata, a posebno za vreme hladnog rata, SAD su
ustrajavale u naporima za razvojem "nevidljivog" aviona, koji bi vršio
različite zadatke a da ga protivnik ne može otkriti. Dominantno mesto je dobilo
nestandardno modeliranje oblika novih letelica, u cilju da rasipanje elektromagnetnih
talasa dostigne maksimum. "Stelt" tehnologija, pored specijalne konstrukcije
letelice, obilato koristi i tehnološki napredak u materijalima kroz primenu kevlara,
grafitnih traka i tkanina od ugljeničnih vlakana...
|
|||||
|
|
|
Piše: Predrag Milojković |
|||
Već više od dvadeset godina nebo nad američkim aerodromima, a u poslednje vreme i nad
evropskim, para avion izuzetnih akrobatskih sposobnosti. Prepoznatljiv dvokrilac, uvek
karakteristično obojen u stilizovanog, drečavo-šarenog orla na beloj osnovi. Ovih
nekoliko redova je dovoljno, da ljubitelji akrobatskog letenja i letelica prepoznaju
jedan od najboljih aviona ove klase - Kristen Igl (Christen Eagle).
|
|||||
|
|
|
Piše: Darko Vasiljević |
|||
... Avioni još "spavaju". Kabine pokrivene kapuljačama. Dva Mustanga upereni
jedan prema drugom, Corsair, P-40, Spitfire. U daljini nazirem Leteću tvrđavu,
B-25 Mitchell, tu je i jedna Catalina, koji su ono avioni? Još vlada potpuna tišina.
Jedini pokret je kapanje ulja ispod aviona i njihanje traka REMOVE BEFORE FLIGHT sa
zaštitnika pito-cevi, iz uvodnika i izduvnih cevi. Jedan Mustang - moja prva meta.
Prilazim sa foto-aparatom. Izlazeće Sunce mi je na šest sati. Kroz objektiv posmatram,
kako se prvi zraci razlivaju po crveno lakiranom metalu bremenitom uspomenama i . . . klik.
Bio je to moj prvi susret sa "FLYING LEGENDS".
|
|||||
|
|
|
Piše: Aleksandar Kusovac, dipl.ing. |
|||
Dvadeseti vek je doneo otrežnjenje po pitanju vekovne čovekove težnje da poleti kao ptica.
Razvoj savremenih nauka (mehanike i aerodinamike) je ohladio mnoge usijane glave koje su
se nadale, da je ovo moguće. Na kraju su ostali samo entuzijasti, koji su shvatili, da
čovek može leteti sopstvenom snagom, ali samo pri određenim uslovima. Koji su to uslovi?
|
|||||
|
|
|
Piše: Zoran Ivančević, dipl.ing. |
|||
"Sobni modeli" - kako glasi zvaničan naziv za ovu vrstu modela, pripadaju kategoriji
slobodnoletećih, motornih modela. Pogonsku grupu čine elisa i gumena traka, koja prethodno
namotana od 1500 i više namotaja, prilikom odmotavanja pokreće elisu koja vuče model u
slobodnom letu. Ovi modeli se mogu pokretati samo u zatvorenim prostorima, zaštićenim od
spoljašnjih atmosferskih uticaja. Već ovaj uslov govori, da se radi o specifičnim
modelima, čijom se gradnjom bavi relativno mali broj modelara, jer to zahteva veliku
spretnost i pažljivost, a pre svega ogromno strpljenje. Ovom poslednjom osobinom većina
modelara baš i ne raspolaže!
|
|||||
|
|
|
Piše: Zoran Ivančević, dipl.ing. |
|||
U mestu Sibiu u Rumuniji je od 15. do 21. avgusta 1998. godine održano
Svetsko prvenstvo za juniore u kategoriji modela F-1-A "jedrilice", F-1-B "gumenjaci" i
F-1-J "penjači". Jugoslovensku ekipu: Ivan Kolić, Aleksandar Marjanović, Dragan Vojnak,
Nikola Radosavljević, Damir Belić i Srđan Dragić su vodili Zoran Ivančević i Petar Kolić.
Naši modelari su uspešno nastupili i ravnopravno se u svim kategorijama borili za
najviši plasman.
|
|||||
|
|
|
Piše: Miroslav Isaković, pilot |
|||
Ovogodišnji, trideset treći po redu aeroreli Vazduhoplovnog saveza Srbije (VSS) je
održan 11. i 12. septembra na sportskim aerodromima "Smederevo" i "Kostolac", u
organizaciji Aerokluba "Smederevo" i Aerokluba "Kostolac", kao i stručne službe VSS.
Aeroreli je sproveden u dve takmičarske maršrute s izvršenjem navigacijske pripreme
u pilotskoj kabini na 20 minuta pre poletanja, sa 10 izviđačkih zadataka po maršruti i
pet kontrolnih vremenskih tačnosti i sa preciznim sletanjem.
|
|||||
|
|
|
Piše: Miroslav Isaković, pilot |
|||
U organizaciji Vazduhoplovnog saveza Jugoslavije, Vazduhoplovne asocijacije Mađarske i
Vazduhoplovne federacije Rumunije, od 24. do 27. avgusta 1998. godine je održan drugi
Aeroreli "Dunav - Tisa - Maroš Euroregija", u okviru koga je na osnovu plasmana
izvršeno rangiranje naših pilota za 40. Jugoslovenski aeroreli...
|
|||||
|
|
|
Piše: Georgije Ninčić, dipl.ing. |
|||
... JAT je i ovoga puta krenuo u ekspanziju bez dovoljne pripreme. U stvari školsko
odeljenje je postojalo u organizacionoj šemi, ali bez ijednog instruktora i programa obuke.
Usled brže preobuke posade nisu u potpunosti savladale sisteme i performanse ovog aviona,
pa je za kratko vreme došlo do udesa i gubitka jednog aviona kod Beča, a drugog kod Minhena.
Gubitak ljudskih života i dva aviona u kratkom vremenu je usporio rast preduzeća. Te
tragične 1955/1956. godine je smanjen broj prevezenih putnika. U JAT-u su posle ovih
događaja donete odluke, da se započne sistematska obuka letačkog osoblja.
|
|||||
AEROmagazin-a Palmira Toljatija 5/I 11075 Novi Beograd Tel./Fax: +381 (11) 600-720; 670-927 |
sadržaj --- mig-21 --- miletić |
![]() |
|
Copyright ©1999: BB-Soft, Beograd Design StudioS |
|||