![]() |
IZVODI ČLANAKA IZ AEROMAGAZINA BROJ 63 |
| ratne mašine |
| Helikopteri kao |
Borbeni
helikopteri u savremenom ratu izvode širok spektar zadataka, medu kojima
su posebno naglašeni - vatrena podrška i takticko izvidanje. Sa pojavom
novih oblika oružane borbe i masovnim korišcenjem helikoptera u lokalnim
ratovima, pocetkom 80-tih godina prošlog veka je razmatran još jedan zadatak
- borba u vazduhu. Prakticna realizacija osposobljavanja helikoptera za
borbu u vazduhu je ostvarena na helikopterima proizvedenim u periodu 1980-1990.
godina. Ovi helikopteri se odlikuju novim aerodinamicko-konstrukcijskom
koncepcijom, cije su glavne odlike: intenzivna primena kompozita, modernizacija
opreme za upravljanje u složenim meteorološkim uslovima i nocu, uvodenje
sistema za automatsko upravljanje i digitalnog sistema za upravljanje
pogonskom grupom. Helikoteri su opremljeni modernijim sistemom za upravljanje
naoružanjem, sa posebnim akcentom na naoružanje za borbu u vazduhu, kojem
pripadaju - automatski topovi, navodene rakete malog kalibra i samonavodene
rakete v-v. (Slobodan Miljanovic dipl. ing. i Jasna
Miljanovic dipl. ing.)
|
||||
| Dvostruki avio-šou u Moskvi |
Ni
hladno vreme ni uporna kiša nisu omeli organizatore da sredinom avgusta
od 13. do 15. u Moskvi održe istovremeno dve avio-manifestacije "Prvi
medunarodni festival svetskih pilotažnih akro-grupa" na podmoskovskom
aerodromu "Žukovski" i "Letece legende" u Monjinu
kod Moskve. Na "Žukovskom" su leteli najmoderniji avioni, a
u Monjinu avioni veterani prošlog veka, ali su svi uspešno i atraktivno
demonstrirali svoje letne mogucnosti. Tako su istovremeno na dva mesta
obeležena dva važna praznika – Dan RV Rusije i 100-godišnjica rodenja
znamenitog ruskog pilota Valerija Ckalova, koji je ranoj fazi razvoja
ruske avijacije dao svoj neprocenjiv doprinos. |
||||
U poseti rumunskom vazduhoplovstvu |
Kao novoprimljeni clan NATO i dugogodišnji korisnik sovjetskih
aviona, Rumunija izaziva pažnju u pogledu brzine, nacina i sadržaja integracije
u ovu vojnu alijansu. Tokom septembra naš saradnik je boravio u poseti
RV Rumunije (“Fortele Aeriene Române”) i pripremio ažurnu “sliku i priliku”
onog što se dešava u oraganizaciji i opremanju vazduhoplovstva naših komšija.
(Pripremili: Paul Kievit & Carlo Kuit / Bronco
Aviation)
|
||||
| Kineski helikopteri |
Dok Ratno vazduhoplovstvo Kine s jedne
strane u upotrebu uvodi sopstvene lovce cetvrte generacije, Armijsko
vazduhoplovstvo kineske vojske, u cijem sastavu se nalaze helikopterske
jedinice, ima problem sa kvantitetom, ali i sa kvalitetom postojecih
helikoptera. Kinesko Ratno vazduhoplovstvo je najvece u Aziji i trece
po velicini u svetu sa 450.000 ljudi i sa 4000 vazduhoplova. Glavna
namena RV je zaštita teritorije i vazdušnog prostora Kine, kao i pružanje
vatrene podrške trupama na zemlji. U mirnodopsko vreme pripadnici i
sredstva RV ucestvuju u izgradnji zemlje, a u vanrednim situacijama
pružaju pomoc u traganju i spasavanju. |
||||
| Nosac aviona “President de Gaulle“ -u prvoj borbenoj misiji- | Ucešce
Francuske u borbenim dejstvima na teritoriji Avganistana je bilo kodirano
pod nazivom "Operacija Heracles“, u kojoj je aktivnu ulogu odigrao
najnoviji nosac aviona na nuklearni pogon francuske RM “Presidente de
Gaulle“. Posle prodaje svog nosaca aviona “Fosh“ Brazilu novembra 2001.
godine i posle povlacenja nosaca aviona “Klemanso“ iz borbene upotrebe
i njegovog ostavljanja u rezervu 1998. godine, “Presidente de Gaulle“
je ostao jedini francuski nosac aviona u operativnoj upotrebi. (Roberto Della Croce, pilot) |
||||
| Iljušinov “pogodak” | U
momentu raspada SSSR malo ko je mogao da poveruje, da ce se sovjetska
vazduhoplovna industrija okrenuti komercijalnim programima lake avijacije,
koji su decenijama bili monopol velikih zapadnih proizvodaca poput Pajpera
ili Cesne. Još manje je moglo da se pretpostavi, da ce projekat takvog
aviona postati isplativ. Ovu barijeru je probio Iljušinov model Il-103,
ciji je razvoj pokrenut pocetkom devedesetih godina prošlog veka. (Slaviša Vlačić) |
||||
| Lovacki asovi i njihove pobede - mit ili stvarnost - | Još
od prvih borbi u vazduhu pojavljuje se problem verifikacije i priznavanja
prijavljenih pobeda. Razlicite zemlje i njihove vazduhoplovne komande
imaju razlicit pristup ovom problemu i razlicite metode verifikacije.
Mnogi podaci su korišceni i u propagandne svrhe, a deo njih je ipak prihvacen
kao “relevantan istorijski podatak”. Neka novija istraživanja pokazuju,
da je bilo preterivanja s obe strane – i pobednika i poraženih. (Nenad Pavlovic, dipl. ing.) |
||||
| "Sky Point" nova ideja za školske avione | Leteti
sa malo uloženih sredstava, a osecati se kao da se nalaziš u kokpitu vojnog
mlažnjaka, san je vecine pilota. U fazi obuke, gde se pilot-ucenik upoznaje
sa letelicom i njenim mogucnostima važnu ulogu bi trebalo da dobije ergonomski
dobro dizajnirana kabina, kao i visok nivo preglednosti. U osmišljavanju
moga koncepta vodio sam se idejom o dobijanju funkcionalne, a sa estetske
strane avangardne konfiguracije elemenata letelice, koja predstavlja bazu
za nastajanje buducih školskih aviona. Dizajnirana je tako, da može da
ispuni i složenije zadatke zadane od strane posade, da veoma lako podnosi
visok "g" faktor opterecenja, kao i mogucnost letenja u širokoj
anvelopi leta. To znaci, da bi piloti na njemu imali osecaj, kao da lete
na Super Galebu iIi na britanskom trejneru Hawk, a ne na elisnom avionu.
Njegov aerodinamicki profil i odlican odnos potisak/masa bi davali odlicne
lętne performanse, a avion je niskokrilac sa potisnom elisom. "SKY
POINT" je potpuno originalan dizajn i ima formu mlaznog trejnera.
Krila bi bila uradena sa primenom najsavremenijih aeroprofila i s automatski
obarajucom napadnom ivicom - s obaranjem u manevru pri poletanju i sletanju.
Iza krila oko lopatica propelera bi se nalazio aerodinamicki oblikovan
omotac, koji bi bio povezan u cetiri tacke i omogucavao bi vecu stabilnost
u poletanju i sletanju, a poboljšao bi i stabilnost leta. Hidraulicki
stajni trap bi bio tipa tricikl sa prednjom nosnom nogom, a druga dva
bi bila povezana sa površinom krila. U kokpit bi se mogla integrisati
najnovija digitalna oprema, sa podacima vezanim za let, u svim meteorološkim
uslovima, kao i sa podacima o radu motora i o ostalim bitnim avionskim
sistemima. Pored toga, tu bi bili i trenažeri za gadanje.U kabini bi se
još mogla primeniti i laka izbaciva sedišta, što bi svakako povecalo bezbednost
posade.Velik komercijalni uspeh bi mogao ostvariti i kao akrobatski avion,
prilagoden za te namene, prvenstveno sa nižom cenom koštanja i uloženih
sredstava. Ovaj koncept bi bio uspešan i kao vojna i kao civilna letelica.
Let takvim avionom bi stvarao odlican osecaj za pilota u odnosu na letenje
na sadašnjim školskim avionima. Na vecini elemenata bi se mogli primeniti
i kompoziti, što bi smanjilo masu, a samim tim bi se smanjila i potrošnja
goriva. Gumeni rezervoari za gorivo bi bili dobra opcija, a smešteni su
u krilima. Repni deo se nalazi iznad propelera i sa svojom pozicijom obezbeduje
dobre performanse u manevrisanju. Aerodinamicki profil je daleko superiorniji
od profila aviona, kakvi su poljski "Orlik", brazilski "Tukano"
ili švajcarski "Pilatus". Kako vidimo, rešenja na tim letelicama
datiraju još od sredine prošlog veka, iako je aeronautika od tada napredovala
velikim koracima. Pilotu na ovom avionu ne bi trebalo toliko vremena,
koliko mu treba, da sa prethodno navedenih aviona, prede na mlažnjak.
A samim tim bi se smanjilo i vreme obuke. Iz ove letelice bi se mogla
dobiti i baza za neke lake putnicke avione. Postoji jedna misao u vazduhoplovnom
svetu da "avion koji dobro izgleda, ne može loše da leti". Dokaz
su svi uspešni vojni i civilni avioni današnjice, sve su to letelice ciji
su konstruktori imali jaku estetsku notu u sebi, a koncept "SKY POINT"
bi svakako mogao da postane jedan od njih. (Oliver
Božic, vazduhoplovac) |
||||
| nebo za hrabre |
| Novi rekord helikopteraša |
Sajmon Houp (41) je sam helikopterom MD-500E obleteo Zemljinu kuglu za 17 dana, 14 sati i 2 minuta i time postigao novi brzinski rekord. Let oko sveta je trajao od 04 -21. juna, a rekord je sredinom septembra zvanicno priznat od FAI (Federation Aeronautique Internationale). U odnosu na prethodni rekord iz 1994.godine, Sajmon je bio brži cak za 35% i ostavio novi domaci zadatak nekim avanturistima, koji vec sada sigurno razmišljaju o novom rekordu. A o kakvom se poduhvatu radi najbolje govore cinjenice - za sedamnaest dana Sajmon je naleteo 195 sati (u proseku 11 sati dnevno) i preleteo 37.520 km. Kada se svemu tome dodaju pretpoletni i posleletni pregledi, dopuna gorivom, popunjavanje planova leta, administracija na carinama i slicno, radni dan mu je u proseku trajao sedamnaest sati. Ne treba posebno naglašavati opasnosti i rizike, koji obavezno idu uz ovake letove. Na pitanje - da li je uživao na putu oko sveta, Sajmon je u šali odgovorio, da je to isto, kao da maratonca posle trke pitate, da li je razgledao izloge dok je uživao u trcanju. Inace, novi rekorder je ovlašteni diler kompanije "MD Helicopters" u Velikoj Britaniji, a letenjem je poceo da se bavi 1992.godine i za dvanaest godina je naleteo respektabilnih 5300 sati. Prvi put je pokušao obaranje rekorda septembra 2001.godine. Posle preleta skoro cele Rusije, morao je da prekine put, jer se desio 11.septembar i zatvaranje vazdušnog prostora iznad SAD. Neuspeh ga nije pokolebao, tako da je posle nepune tri godine ponovno pokušao i uspeo. (Mladen Grahovac, pilot) |
||||
| DG-1000 naspram DISCUS | Na našim opustelim
i zaboravljenim sportskim aerodromima danas retko srecemo i bilo kakve
tragove ozbiljnijeg bavljenja jedrilicarstvom. Cinjenica je, da se možda
na svega dva ili tri sportska aerodroma u zemlji nešto dešava. Mladi
jedrilicari se uglavnom ne školuju, a stariji se tek ponekad nadu u
kabinama jedrilica. Medutim, poslednje 48. državno jedrilicarsko prvenstvo,
održano na aerodromu "Cenej" pored Novog Sada, udahnulo je
nadu, da jedrilicarstvo u Srbiji nije sasvim zamrlo, na cemu možemo
da zahvalimo retkim entuzijastima i istinskim zaljubljenicima u ovaj
lepi vazduhoplovni sport. |
||||
| Kolićev trijumf u Americi | Naš vazduhoplovni
modelar 22-godišnji Ivan Kolic je osvojio prvo mesto na svetu u pojedinacnoj
konkurenciji u klasi jedrilica F1-B i svojom pobedom doprineo da ekipa
"Jugopetrol – Srbija i Crna Gora" takode osvoji prvo mesto
i veliki trofej "SIERA CUP" na cuvenom istoimenom prestižnom
svetskom takmicenju u Sakramentu u SAD. Na ovom najvecem svetskom kupu
u avio-modelarstvu je ucestvovalo preko 90 takmicara iz 13 nacija sveta
u svim kategorijama, a posebno je znacajno ucešce 10 bivših svetskih
i evropskih prvaka. Najveci rivali našoj ekipi su bili Amerikanci i
Ukrajinci, koji su u svojim ekipama imali po dva svetska prvaka, ali
su naša ekipa i Ivan Kolic pokazali svoj svetskoj eliti da im nema ravnih
u ovoj kategoriji. Ivan je pobedio ispred americkog takmicara Kovejeva
i treceplasiranog Valtonca iz Finske, koga je ubedljivo pobedio i na
takmicenju "Krka – kup" prošle godine u slovenackom Novom
Mestu. |
||||
| biznis klasa |
| Mikromlažnjaci - revolucija u vazdušnom transportu - | Biznis-klasa
je godinama bila odlika super skupih i super luksuznih aviona, zamišljena,
da svojim prebogatim vlasnicima (uglavnom vlasnicima i rukovodiocima bogatih
kompanija) obezbedi udoban i brz prevoz preko velikih, cesto i medukontinentalnih
rastojanja. Medutim, ova slika je pred velikim izazovom promene. Novi
koncept malih mlaznih jeftinih aviona, koji se po nekim klasifikacijama
zovu micro jets (mikromlažnjaci), preti da preuzme veliki deo tržišta
svoje starije brace – biznis-mlažnjaka, ali i da poremeti tržište mlaznih
motora. U novom talasu mikromlažnjaka se isticu dva hiperambiciozna programa
- Eclipse 500 i Honda Jet. (mr Andrija Ekmedžic, dipl. ing.) |
||||
| arhiv |
| Kyushu J7W Shinden - Japanska veličanstvena munja - | Japanski avion lovac Kyushu J7W Shinden s kraja Drugog svetskog rata
prema svojim tehnickim rešenjima, gde najvažnije mesto pripada aerodinamickoj
šemi sa strelastim krilom i kanarima, pripada letelicama koje su pokazale
buducnost vazduhoplovstva. Niko nije ocekivao, da ce se prvi lovci sa
takvom konfiguracijom pojaviti tek nakon trideset godina. Danas je kanar-konfiguracija
najzastupljenija aerodinamicka šema savremenih lovaca. (Sebastian Baloš, dipl. ing.) |
||||
AEROmagazin-a Palmira Toljatija 5/I 11075 Novi Beograd Tel./Fax: +381 (11) 600-720; 670-927 |
![]() |
||
Copyright ©1999: BB-Soft, Beograd Design TaurusTeam |
|||