![]() |
IZVODI ČLANAKA IZ AEROMAGAZINA BROJ 73 |
| ratne mašine... |
| „Farnborough 2006.“ Svetsko okupljanje vazduhoplovaca“ |
I ove godine, kao i svake druge prethodne parne godine, u periodu od 17-23.
jula je održan velicanstveni 45. po redu “Farnborough International Airshow
2006.”. Po oceni organizatora ovog skupa (“Farnborough International Ltd.”
i “Society of British Aerospace Companies” - SBAC), ovo je jedan od najuspešnijih
do sada održanih salona sa 140.000 profesionalnih posetilaca, 1480 kompanija-izlagaca
iz 35 zemalja sa oko 150 izloženih letelica, ugovorenih poslova za preko
40 milijardi dolara; uz ucešce 1800 inostranih novinara, 77 vojnih delegacija
iz 43 zemlje i 40 civilnih delegacija iz 15 zemalja itd.
(Boško Rašuo). |
||||
| Helikopteri u borbi u vazduhu | Prema
podacima objavljenim u stranim caopisima, u zadnjih 30 godina se odigralo
oko 300 registrovanih neravnopravnih borbi u vazduhu izmedu helikoptera
i aviona. U vecini slucajeva oboreni helikopteri su bili namenjeni za
transport ili za borbeno obezbedenje, i nisu imali efikasno borbeno naoružanje
i senzore za otkrivanje protivnickih helikoptera ili aviona. Narocito
su naglašena iskustva iz rata na Bliskom istoku (1972. godine), kada su
izrealski lovci F-4 Fantom i Kfir dosta sigurno obarali arapske transportne
helikoptere Mi-8. Takva iskustva su naterala vojne strucnjake, da pocnu
da razmišljaju o “preživljavanju” helikoptera u borbama u vazduhu. U to
vreme je taktika dejstva helikoptera protiv aviona predvidala njihovu
upotrebu samo u sastavu taktickih grupa. Posadama je preporucivano, da
izbegavaju borbu s avionima, izuzev u slucajevima kada je to onemogucavalo
izvršenje postavljenog borbenog zadatka. |
||||
„RoIAS 2006.“ - Rumunska premijera srpskog vazduhoplovstva - |
Ovogodišnja sezona aeromitinga za srpsku avijaciju nije
tako dinamicna, kakva je bila prethodna. Do zakljucenja ovog broja je
zabeleženo samo ucešce na “Biggin Hill Air Show” (Aeroklub „Galeb“) i
na medunarodnom aeromitingu “RoIAS 2006.”, održanom krajem jula u rumunskom
gradu Konstanci, koji je ujedno bio i prvo javno predstavljanje srpske
vojne avijacije sa novim oznakama. (Slaviša Vlacic) |
||||
DRAMA NA VIDOVDAN - Bez poklopca kabine na 5.000 metara |
Šta se dogada, kada na nekoliko hiljada metara, iz cista mira, pukne
i potom nestane ceo poklopac kabine MiG-21, osetili su na svojoj koži
ovog 28. juna piloti potpukovnik Bela Gerstmajer i major Mladen Kostic-Roki
iz 204. lovackog puka našeg vojnog vazduhoplovstva
(Dušan Marinovic) |
||||
| biznis klasa... |
| Jeftin avio-prevoz na srpskom nebu | Centavia
– nova zvezda na nebu. Ovog leta se na našem nebu pojavila i prva privatna
regionalna avio-kompanija – Centavia. Pomenuta kompanija je 1. avgusta
2006. godine obavila svoj promotivni let na relaciji Beograd-Bodrum. Pocetak
rada je zacet cetvoromotornim mlaznim avionom BAe 146-200. U meduvremenu, Centavia je dobila i drugi avion „džambolino“ BAe 146-200, sa 98 komfornih sedišta, cime je ponuda putovanja za srpske turiste sa beogradskog aerodroma „Nikola Tesla“ postala znatno bogatija. Avion je iznajmljen od britanske kompanije BAE System. U cilju da saznamo kako teku prvi poslovni dani i kakvi su planovi za buducnost Centavie, zamolili smo njenog direktora, gospodina Predraga Vujovica, za kratak intervju... Germanwings – prvi niskotarifni avio-prevoznik u Srbiji. Nemacka niskotarifna avio-kompanije Germanwings je osnovana 1997. godine, a sa operativnim radom je zapocela 27. oktobra 2002. godine. Prema podacima iz jula 2006. godine, flotu cini 20 aviona Airbus A319-100 i tri aviona Airbus A320-200, a prosecna starost aviona iznosi 6,8 godina. Germanwings je nedavno postao vlasnik 18 novih aviona Airbus A319 i planira da do 2009. godine na maticni aerodrom Cologne/Bonn dovede još šest aviona ovog tipa. Kupovina novih aviona je deo strategije rasta pomenute avio-kompanije i veoma dobre saradnje s aerodromom Cologne. Održavanje aviona se vrši u kompanijama Eurowings Luftverkehrs AG i Deutsche Lufthansa AG. Germanwings zapošljava oko 460 ljudi, koji su zaduženi da svaki let ucine bezbednim i prijatnim za svoje putnike. Obuka posada se vrši u centru za obuku Lufthanse (Lufthansa Training Center, Frankfurt). Da bismo iz prve ruke dobili informacije o pocetku poslovanja avio-kompanije Germanwings U Srbiji, zamolili smo gospodina Engel Andreas, Director International Public Relations kompanije Germanwings, za kratak intervju... (Mato Siladic) |
||||
| Kriza ili uzlet Erbasa | Junske
vesti o kašnjenju A380 i dvogodišnje lutanje u dizajnu A350 su neumoljive
cinjenice, koje govore, da se evropski proizvodac putnickih aviona »Airbus”
nalazi u ozbiljnoj krizi u odnosima sa svojim kupcima po pitanju projekata
novih putnickih aviona. Velika investicija i obimno vreme utrošeni na
projekat A380 su kod Erbasovih planera stvorili lažnu iluziju, da mogu
parirati Boingovom B787 Dreamliner i probirljivom svetskom tržištu kao
altetrnativu ponuditi derivativ A350, zasnovan na proverenim tehnologijama
gradnje i materijalima ranije familije aviona. (M.S.) |
||||
| LAJNER BUDUCNOSTI - Boeing B787 Dreamliner – | Kada
je decembra 2000. godine “Airbus” zvanicno lansirao svoj Super Jumbo A380
cinilo se, da je “Boeing” potpuno i na dugo potisnut u drugi plan. Sledece
godine na vazduhoplovnoj izložbi u LeBuržeu (Le Bourget) u Francuskoj
“Boeing” je probao da zada “kontraudarac” prikazujuci svoj novi futuristicki
Sonik kruzer (Sonic Cruiser). Vecina posmatraca se složila, da je rec
o “preforsiranom” odgovoru i da “Boeing” nece imati puno šansi s ovim
avionom, ili bar ne u dogledno vreme. (Predrag Lakic i Mato Siladic) |
||||
| Avion na dizel-gorivo | Upotreba
jeftinijih vrsta pogonskog goriva, u današnjem okruženju rekordnih cena
nafte i njenih derivata, za vlasnike malih aviona može da predstavlja
spasonosno rešenje. Upotreba kerozina ili obicnog dizela za pogon sportskih
aviona sa klipnom pogonskom grupom sve je raširenija, a usled stalnih
poskupljenja benzina postala je primamljiva ne samo za škole letenja i
aeroklubove, vec i za vlasnike sportskih aviona. Cessna-172 sa motorom
na kerozin predstavljena je domacoj vazduhoplovnoj javnosti 2. avgusta
u Vršcu, a motor nije bio jedina novina... ( Vladimir Jovanovic) |
||||
| nebo za hrabre... |
| Jubileji i sportski podvizi | Sećanje
na Teslu Na Teslin rodendan 10. jula 2006. godine širom sveta je obeležen jubilej – 150 godina od rodenja ovog svetskog genija – Srbina rodenog u Austro-Ugarskoj, svetskog naucnika, elektroinženjera, fizicara i pronalazaca, s americkim državljanstvom, koji je umro 7. januara 1943. godine u Njujorku. Tri nova spomenika u cast Nikoli Tesli su tog dana otkrivena u rodnom selu Smiljanu u Lici, na Nijagarinim vodopadima sa kanadske strane i na aerodromu u Beogradu, koji je u ovoj svetskoj godini Nikole Tesle poneo i njegovo ime. Bronzana figura jednog od najvecih svetskih genija, rad vajarke Drinke Radovanovic, od tog dana docekuje i ispraca putnike koji odlecu i slecu na beogradski aerodrom »Nikola Tesla«. Spomenik coveku koji je osvetlio svet predstavlja poklon »Elektroprivrede Srbije« stanovnicima Beograda i poput svetionika i nepogrešivog putokaza svedoci o našem pripadanju bogatoj riznici civilizacijskog progresa i razvoja nauke u svetskim razmerama. Vazduhoplovci se zaista ponose, što je u slavu ovog našeg naucnika i genija upravo aerodrom u našem prestonom gradu dobio njegovo ime i prelep spomenik, jer je malo poznato, da se Tesla teorijski bavio problemima letenja i da je u toj oblasti registrovao nekoliko patenata. On je prvi otkrio princip daljinskog vodenja i primenio ga 1896. godine na modelu broda, a to ce postati temelj vodenja avio-bombi, raketa, bespilotnih letelica… Teslini pronalasci su veoma važni i zacajni i u vazduhoplovstvu i njegovo celokupno stvaralaštvo je posredno i neposredno doprinosilo i danas doprinosi razvoju vazduhoplovstva i kosmonautike. Da podsetimo, Tesla je još kao student došao na ideju letelice slicne raketi s impulsnim motorom; zatim balona sa tecnim gasom i elektricnim grejacima; pa ornitoptera – mahokrilca; zatim pretece hoverkrafta i na kraju helikopteroplana; a pravio je i skice i proracune za aeromobil još daleke 1909. godine. Tesla je bio opsednut i bežicnim prenosom energije, koji bi rešio i problem vazdušnog transporta. Po Teslinoj licnoj želji Muzej »Nikola Tesla« u Beogradu baštini njegovu kompletnu zaostavštinu, kao i urnu sa pepelom ovog velikog naucnika, a od 10. jula Beograd krasi i spomenik Nikoli Tesli. (Radmila Tonkovic) Padobransko
prvenstvo Srbije
|
||||
| arhiv... |
| Slavni ruski konstruktor letelica IGOR IVANOVIČ SIKORSKI |
Možda
bi u nadnaslovu ovog teksta trebalo da stoji - americki konstruktor
letelica ili rusko-americki ili americki konstruktor letelica ruskog
porekla. Medutim, manje je bitan taj pridev pripadanja, od onog što
je ovaj slavni konstruktor letelica uradio za covecanstvo. Svet i istorija
moraju da pamte Igora Ivanovica Sikorskog kao projektanta, naucnika,
izumitelja, tehnologa, pilota, probnog pilota i predavaca, jer njegovo
delo prevazilazi sve granice država i kontinenata. |
||||
AEROmagazin-a Palmira Toljatija 5/I 11075 Novi Beograd Tel./Fax: +381 (11) 600-720; 670-927 |
![]() |
||
Copyright ©1999: BB-Soft, Beograd Design TaurusTeam |
|||